Primjedbe na prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi

OČITOVANJE I PRIJEDLOZI IZMJENA NACRTA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Ad. 1

2. Značenje pojedinih izraza, Članak 2., (3) Obitelj
3. Obitelj je zajednica koju čine bračni drugovi, izvanbračni drugovi, djeca i srodnici, koji zajedno žive.
Obitelj čine i sljedeće osobe:
– punoljetna djeca osobe koja koristi pravo na pomoć za uzdržavanje dok ih je ta osoba dužna uzdržavati u skladu s propisima koji reguliraju obiteljske odnose,
– pastorci osobe koja koristi pravo na pomoć za uzdržavanje dok ta osoba ima s jednim od roditelja pastorka, koji je dužan uzdržavati svoje dijete, sklopljenu bračnu zajednicu ili živi u izvanbračnoj zajednici,
– maloljetni unuci, nećaci i braća, odnosno sestre osobe koja koristi pravo na pomoć za uzdržavanje, ako ta osoba uzdržava svoje maloljetne unuke, nećake ili braću, odnosno sestre koji su bez roditelja
PRIJEDLOG – roditelji djeteta/djece kojima nije oduzeto roditeljsko pravo, bez obzira žive li zajedno ili odvojeno od svoje djece.

Obrazloženje – Pravo djeteta na roditelje i roditeljsku skrb bez obzira žive li roditelji zajedno ili odvojeno garantirano je Konvencijom o pravima djeteta koje je RH potpisnica te Obiteljskim zakonom RH. Zakon o socijalnoj skrbi briše iz djetetove obitelji roditelja s kojim dijete ne živi, što je nedopustivo.

Ad. 2

Minimalni standardi navode se u 7., čl. 19., glava VIII, čl. 122., st.1., glava IX. čl. 146., st. 3., te čl. 156.

PRIJEDLOG – Minimalni standardi će biti u sukladni standardima kvalitete usluga socijalne skrbi objavljenih na stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Obrazloženje – Standardi kvalitete socijalne skrbi su objavljeni na stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i u izradu dokumenta od gotovo 300 stranica sigurno su uložena značajna sredstva poreznih obveznika. Odnos između tih standarda i minimalnih standarda nije uređen, pa se ne zna hoće li minimalni standardi biti sukladni navedenim standardima kvalitete, te koji će biti temelji odstupanja minimalnih standarda od objavljenih standarda kvalitete.

Ad. 3

8. Evidencija i dokumentacija o pravima iz socijalne skrbi, Članak 20.

(2) Pravilnik iz stavka 1. ovog članka koji propisuje sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije, te način i rokove za dostavu izvješća iz stavka 1. ovoga članka, donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

PRIJEDLOG – te prema napucima Ministarstva

Obrazloženje – Jasni napuci bi spriječili da svako predstavničko tijelo jedinice područne samouprave propiše drugačiji način vođenja evidencije i dokumentacije te način i rokove za dostavu izviješća iz stavka 1 članka 20, te istodobno regulira davanje suglasnosti Ministarstva kad je Pravilnik u skladu s napucima.

Ad. 4

Glava V., TEMELJNA NAČELA SOCIJALNE SKRBI, Članak 21.

Socijalna skrb u Republici Hrvatskoj provodi se na načelima supsidijarnosti, pravičnosti, slobode izbora i dostupnosti, individualizacije, uključivanja korisnika u zajednicu, pravovremenosti, poštivanja ljudskih prava i integriteta korisnika i zabrane diskriminacije.

PRIJEDLOG I KOMENTAR: Kako ovo ne bi ostalo samo na ispraznoj izjavnoj rečenici, definicije, standardi kakvoće usluga, koji se uvijek i isključivo mjere zadovoljstvom kako unutarnjih korisnika (djelatnika) i vanjskih korisnika (građana-korisnika usluga socijalne skrbi) te šire društvene zajednice, hodogrami, rokovi, odgovornosti, kontrola (unutarnja i vanjska – neovisna) i sankcije moraju biti jasno definirani u cijelom zakonu.

Ad. 5

8. Načelo zabrane diskriminacije, Članak 29.

Zabranjena je neizravna i izravna diskriminacija korisnika socijalne skrbi na osnovi rase, spola, dobi, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, vjeroispovijesti, političkog ili drugog opredjeljenja, kulture, jezika, invaliditeta, prirode socijalne ugroženosti ili drugog osobnog svojstva.

PRIJEDLOG I KOMENTAR: Diskriminacija je zabranjena Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Ovdje treba navesti na koji će način sustav socijalne skrbi unutar sebe smanjiti ili eliminirati diskriminaciju po navedenim osnovama, tko će kontrolirati ima li diskriminacije te kojim će sankcijama prema svojim djelatnicima postupati ukoliko nadzorna tijela uoče diskriminaciju, prije nego što djelatnik ili ustanova završi na sudu, ili čak više ustanova bude tuženo udružnom tužbom.

Ad. 6

4. Pravo na sudjelovanje i potporu u donošenju odluka, Članak 33.

(3) Bez pristanka korisnika odnosno njegovog skrbnika ili zakonskog zastupnika ne smije se pružiti bilo kakva usluga, osim u slučajevima propisanim zakonom.

(4) Dijete, sukladno svojoj dobi i zrelosti, i odrasla osoba lišena poslovne sposobnosti, sukladno svojim mogućnostima, imaju pravo sudjelovati i dati mišljenje u svim postupcima u kojima se odlučuje o njihovim pravima.

PRIJEDLOG: Stavak (3) nije jasan.

Stavak (4). Djelatnici socijalne skrbi koji su obvezni dati mišljenje o sadržajima roditeljske skrbi moraju dijete vidjeti te, ukoliko s djetetom obavljaju razgovor, moraju biti posebno educirani za vođenje razgovora s djecom u skladu sa saznanjima suvremene znanosti.

Obrazloženje: Stavak (4) propisuje pravo djeteta, ali ne propisuje obvezu ustanove socijalne skrbi te time ostavlja prostor za diskreciono pravo, koje u pravilu ostavlja prostor za manipulaciju. Poučeni iskustvima naših članova i ljudi koji nam se obraćaju, djelatnici centara za socijalnu skrb nerijetko donose mišljenja o sadržajima roditeljske skrbi za djeci koju nikad nisu vidjeli. Također imamo i pritužbe (s dokazima) na način razgovora s djecom, kad se djeci i pruži mogućnost izražavanja mišljenja, pri čemu se od djece traži da s izjasne s kojim roditeljem žele živjeti, što je neprimjereno i štetno za djecu. Smatramo da stručnjaci obvezno moraju vidjeti djecu, a za razgovor s djecom moraju biti posebno dodatno educirani u skladu sa saznanjima suvremene znanosti te da to mora biti navedeno u Zakonu.

Ad. 7

7. Pravo na pritužbu, Članak 36.

(1) Korisnik socijalne skrbi koji nije zadovoljan pruženom uslugom, postupkom ili ponašanjem osoba koje pružaju usluge u djelatnosti socijalne skrbi može podnijeti pritužbu ravnatelju, upravi ili drugoj odgovornoj osobi pravne osobe koja je pružatelj usluge odnosno fizičkoj osobi koja profesionalno obavlja poslove socijalne skrbi.

(3) Ako osoba nije zadovoljna poduzetim mjerama, zaštitu svojih prava može zatražiti kod ministra ili nadležne komore.

PRIJEDLOG: (1) – u roku…. na način…

(3) – u roku… na način…

Obrazloženje: Bez jasnih rokova i načina podnošenja pritužbi članak 36. više izgleda kao članak koji je napisan da se ne bi provodio i koji štiti djelatnike socijalne skrbi ali ne i korisnike.

Ad. 8

Savjetovanje i pomaganje obitelji, Članak 98.

(1) Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća stručno savjetovanje i sve oblike stručne pomoći pri prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu, te osposobljavanje obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.

(2) Usluga iz stavka 1. ovog članka priznaje se obitelji u slučajevima kad problemi i poteškoće proizlaze iz narušenih odnosa u obitelji i mogu se riješiti samo promjenama u obitelji kao cjelini, kada je obitelji potrebno stručno savjetovanje i pomoć pri odgoju i skrbi za djecu jer nemaju potrebne vještine te kada uređenje odnosa između dvaju ili više članova obitelji zahtijeva trajniju potporu ili vođenje da bi se osigurali uvjeti za opstanak i razvoj obitelji.

(3) Usluga iz stavka 1. ovoga članka uključuje savjetovanje, obiteljsku medijaciju, intenzivnu podršku obitelji u krizi i dugoročni rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje obiteljskih odnosa.

(4) Usluga intenzivne podrške obitelji u krizi provodi se nakon sveobuhvatne procjene obiteljskih rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom rada s obitelji i planom intervencija kojima se u vremenski ograničenom razdoblju od najduže 6 mjeseci očekuje osnaživanje obitelji za promjenu i osposobljavanje roditelja za adekvatnu skrb o djeci u obitelji .

(5) Uslugu iz stavka 1. ovog članka pružaju stručni radnici Zavoda, domova socijalne skrbi i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, u suradnji s drugim pružateljima usluga u zajednici i drugim osobama koje mogu utjecati na obitelj.

KOMENTAR:

1. Tko snosi troškove ove usluge?

2. Uključuje li obiteljska medijacija i medijaciju između razvedenih roditelja kako bi adekvatno obnašali svoju roditeljsku ulogu? Ako je tako, onda tim prije treba promijeniti definiciju obitelji iz navedenog pod Ad. 1: 2. Značenje pojedinih izraza, Članak 2., (3) Obitelj

Ad. 9

Glava IX: Članak 125.

(1) Mjesna se nadležnost određuje za djecu prema prebivalištu odnosno boravištu roditelja.

(2) Za dijete čiji roditelji žive odvojeno, mjesna se nadležnost određuje prema prebivalištu odnosno boravištu roditelja s kojim dijete živi prema odluci suda.

(3) Do donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka mjesno je nadležna ustrojbena jedinica Zavoda prebivališta odnosno boravišta roditelja kod kojega dijete pretežno boravi.

KOMENTAR: Osoba može imati različito mjesto prebivališta od mjesta boravišta. Zakon mora predvidjeti jasno što se u tim slučajevima događa, ili se odlučiti za jedno od toga, zato što imamo brojna izviješća o manipulacijama upravo mjestom prebivališta koje je različito od mjesta boravišta.

Ad. 10

Privremena hitna mjera smještaja djeteta, Članak 142.

(1) U žurnim slučajevima stručni radnik Zavoda može uputiti dijete na privremeni smještaj kod srodničke obitelji, udomitelja, u dom socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga smještaja, bez rješenja iz članka 141. stavka 1. ovoga Zakona ili sudske odluke, i bez suglasnosti iz članka 141. stavka 4. ovoga Zakona, kada procijeni da postoji opasnost od kršenja djetetovih prava, osobito u slučajevima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta od strane roditelja, skrbnika ili drugih osoba kojima je povjereno na čuvanje i odgoj, radi čega su djetetov život i zdravlje ugroženi.

PRIJEDLOG:

(1) Stručni tim koji uključuje osobu posebno educiranu za razgovor s djetetom i supervizora može…

Obrazloženje: Temeljem toga što ovaj članak ovlasti stručnog djelatnika Zavoda postavlja iznad ovlasti suda, nužno je predvidjeti da to obavlja stručni tim sa supervizorom. Također je nužno predvidjeti stroge sankcije za nesavjesno obavljanje službene dužnostii i zloporabu položaja prije kaznenog postupka koji bi mogao uslijediti te propisati na koji se način građani mogu zaštiti od samovolje pojedinaca u sustavu socijalne skrbi.

Ovlasti moraju biti praćene i odgovarajućom odgovornošću, te ako je nakana da se pruži bolja usluga, ne bi trebalo biti problem to i propisati. Posebice zato što se radi o dobrobiti djeteta, a statistički podaci Uprave za socijalnu skrb upravo potvrđuju da se u prepoznavanju i rješavanju problema manipulacije djecom na štetu djece djelatnici centara za socijalnu skrb u okviru svojih nadležnosti do sad nisu pokazali učinkovitima. Kad se radi o djeci, nanesene štete su utoliko teže popravljive, pa je nužno u ovom segmentu uvesti timsko odlučivanje i jasne kriterije odgovornosti kojima cilj i nije sankcioniranje, koliko spriječavanje ishitrenih i stručno neutemeljenih odluka.

Ad. 11

Odluka suda, Članak 143.

(9) Ako roditelji zatraže predaju djeteta, a Zavod smatra da to nije u interesu djeteta, predložit će sudu donošenje novih mjera za zaštitu dobrobiti djeteta.

PRIJEDLOG: Potrebno je navesti tko će u Zavodu to predložiti, u kojem roku, je li to dužan obrazložiti.

Obrazloženje: Ovaj stavak članka 143. lakonski određuje pitanje koji je djetetu i obitelji od životne važnosti, pa bi ga trebalo precizno definirati.

Ad.12

Etičko povjerenstvo, Članak 183.

(1) Etičko povjerenstvo ustanove socijalne skrbi i druge pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi po ovom Zakonu jest tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti socijalne skrbi na načelima etike, a osobito prati primjenu etičkih načela u pružanju usluga korisnicima, u provođenju istraživanja s korisnicima usluga, osobito s djecom, poduzima mjere i senzibilizira javnost za promicanje etičkih stavova u radu s korisnicima te rješava druga etička pitanja.

(2) Etičko povjerenstvo imenuje upravno vijeće ustanove ili drugo tijelo upravljanja pravne osobe, a čine ga najmanje tri člana odnosno najviše pet članova, od kojih dvije trećine članova čine zaposleni stručni radnici ustanove/pravne osobe i jednu trećinu članova čine istaknuti stručnjaci izvan ustanove odnosno druge pravne osobe iz različitih stručnih područja u svezi djelatnosti.

(3) Način imenovanja predsjednika i zamjenika, te broj članova, sastav i način rada etičkog povjerenstva uređuje se Statutom ustanove ili druge pravne osobe.

(4) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ustanova čiji je osnivač pravna i fizička osoba može ovlastiti etičko povjerenstvo druge ustanove.

(5) Etičko povjerenstvo donosi poslovnik o svome radu.

KOMENTAR: Smatramo da jedan član etičkog povjerenstva mora biti iz nevladinog sektora, te da zaposlenih u etičkom povjerenstvu ne smije biti više od 2/5.

Obrazloženje: Ovako kako je to postavljeno, etičko povjerenstvo postoji da bi opravdavalo postupanje djelatnika zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi. Ako je cilj postojanja etičkog povjerenstva etičko postupanje, onda ne bi smjelo biti zadrške prema imenovanju članova povjerenstva koji već po svojem položaju ne moraju biti odani ustanovi čiju etičnost prosuđuju.

Ad. 13

Samovrednovanje kvalitete rada, Članak 186.

(1) Ustanove socijalne skrbi provode postupak samovrednovanja kojim ocjenjuju kvalitetu svog rada: stručnog rada zaposlenih, uvjete za pružanje usluga, zadovoljstvo korisnika, njihovih skrbnika/zakonskih zastupnika i radnika ustanove ostvarenom uslugom, stručno usavršavanje i napredovanje i druge propisane uvjete za obavljanja djelatnosti ustanove.

(2) U samovrednovanju sudjeluju stručno vijeće, stručni kolegij, korisnici i radnici ustanove.

(3) Postupak se provodi tijekom godine po pojedinim područjima iz stavka 1. ovog članka a svake druge godine u cjelini.

(4) O izvješću povjerenstva za samovrednovanje kojeg imenuje, ravnatelj obavještava upravno vijeće ustanove.

(5) Odredbe ovog članka o samovrednovanju ustanova socijalne skrbi, na odgovarajući način se primjenjuju i na druge pružatelje socijalnih usluga.

PRIJEDLOG:

(2) U samovrednovanju sudjeluju stručno vijeće, stručni kolegij i radnici ustanove.

(2a) U vanjskom vrednovanju sudjeluju korisnici, predstavnici civilnog društva i vanjski stručnjaci, a obavlja ga jednom godišnje tijelo od…. članova, temeljem prikupljenih povratnih informacija o zadovoljstvu korisnika, šire društvene zajednice te temeljem pokazatelja samovrednovanja.

Obrazloženje: Korisnici ne mogu sudjelovati u samovrednovanju usluga ustanova socijalne skrbi, to je besmisleno. Svakako je nužno u zakon uvesti vanjsko vrednovanje temeljem prikupljenih povratnih informacija od korisnika i šire društvene zajednice te temeljem pokazatelja samovrednovanja.

Ad. 14

Djelatnost Zavoda, Članak 192. i Članak 193. Propisuje ovlasti Zavoda, poslove i djelatnosti.

PRIJEDLOG: Nužno je da Zakon također propiše i pravila službe te odgovornosti Zavoda.

Obrazloženje: Zakon u čl. 192. propisuje ovlasti, a člankom 193. predviđeno je da Zavod sam sebi propiše odgovornosti, što ostavlja preveliki prostor za moguće neodgovorno ponašanje djelatnika Zavoda. Ovlasti bez odgovornosti su sasvim protiv temelja demokratskog društva.

Ad. 15

Supervizija, Članak 270.

(1) Stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo na superviziju.

PRIJEDLOG: – (1) Stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo i obvezu na superviziju.

Obrazloženje: Supervizija, zbog velikih ovlasti stručnih djelatnika u djelatnosti socijalne skrbi i izloženosti vrlo stresnom zanimanju, te zbog presudnog utjecaja na sudbine ljudi mora biti obvezna a ne ostavljena tek u domeni prava koje netko može, ali i ne mora koristiti.

Ad. 16

Povjerenstvo za kvalitetu, Članak 280.

(1) Povjerenstvo za kvalitetu ustanove socijalne skrbi ili druge pravne osobe koja pruža socijalne usluge, jest tijelo koje provodi kontrolu kvalitete pružanja usluga socijalne skrbi i prati provođenje minimalnih standarda kvalitete socijalnih usluga.

(2) Ravnatelj ustanove odnosno druga odgovorna osoba druge pravne osobe imenuje Povjerenstvo za kvalitetu koje ima najmanje pet članova.

(3) U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih stručnih radnika koji pružaju socijalne usluge.

(4) Sastav i broj članova Povjerenstva za kvalitetu uređuje se općim aktom ustanove/druge pravne osobe.

(5) Za ustanove s manje od 5 zaposlenih, kontrolu kvalitete provodi odgovorna osoba ili ovlašteni vanjski stručnjak.

PRIJEDLOG: Povjerenstvo za kvalitetu imenuje vlasnik ustanove, odnosno osnivač. Članovi Povjerenstva su stručni djelatnici ustanove, nezavisni vanjski stručnjaci i predstavnici korisnika i civilnog sektora educirani za procjenu kvalitete (interni auditori.)

Obrazloženje: Besmisleno je da ravnatelj sam sebi imenuje ovo povjerenstvo, osim ako ono nije zamišljeno isključivo za zaštitu samog ravnatelja. Ravnatelj je samo izvršitelj funkcije upravljanja ustanovom, a upravo provođenje te funkcije povjerenstvo treba kontrolirati u smislu kvalitete, pa tu postoji ozbiljan sukob interesa.

U ustanovama s manje od 5 zaposlenih imamo vanjskog stručnjaka, što omogućuje daleko objektivniju procjenu kvalitete. Svakako bi vanjski stručnjaci i predstavnici korisnika i civilnog sektora educirani za procjenu kvalitete (interni auditori) morali biti prisutni u Povjerenstvu za kvalitetu.

Ad. 17

Uvjeti za nepostupanje po zahtjevu ili prigovoru građana, Članak 288.

(1) Inspektor ne provodi izvanredni inspekcijski nadzor na zahtjev ili po prigovoru, ako utvrdi:

- da podnositelj zahtjeva ili prigovora nije zadovoljan pojedinačnom uslugom, ali nije uložio prigovor protiv stručnog radnika ili stručnog suradnika nadležnoj komori,

- da podnositelj zahtjeva ili prigovora ima mogućnost primjene drugih redovitih pravnih lijekova, koje određuju procesni propisi, a on ih još nije koristio,

- da se zahtjev ili prigovor odnose na postupke ili usluge čiju zakonitost ili stručnu primjerenost utvrđuju nadzorna ili inspekcijska tijela određena drugim propisima,

PRIJEDLOG:

- da podnositelj zahtjeva ili prigovora nije zadovoljan pojedinačnom uslugom, ali nije uložio prigovor protiv stručnog radnika ili stručnog suradnika nadležnoj komori te u tom slučaju inspektor prosljeđuje zahtjev ili prigovor nadležnoj komori uz zahtjev o očitovanju komore inspektoru

- da podnositelj zahtjeva ili prigovora ima mogućnost primjene drugih redovitih pravnih lijekova, koje određuju procesni propisi, a on ih još nije koristio, te u tom slučaju upućuje podnositelja zahtjeva na primjenu drugih redovitih pravnih lijekova, ili po saznanju o počinjenom kaznenom ili prekršajnom djelu (institucionalnom zlostavljanju, nesavjesnom obavljanju službene dužnosti i zloporabi položaja i sl.), posebice na štetu djeteta ili maloljetne osobe sam podnosi kaznenu ili prekršajnu prijavu

- da se zahtjev ili prigovor odnose na postupke ili usluge čiju zakonitost ili stručnu primjerenost utvrđuju nadzorna ili inspekcijska tijela određena drugim propisima, te u tom slučaju zahtjev ili prigovor inspektor prosljeđuje tim tijelima sa zahtjevom za očitovanje tih tijela inspektoru.

Obrazloženje: Navedeni članak upućuje na to da građani mogu dati zahtjev ili prigovor tek nakon što prvo ulože prigovor protiv stručnog radnika ili stručnog suradnika nadležnoj komori te da ne mogu dati zahtjev ili prigovor ako nisu prethodno predali kaznenu ili prekršajnu prijavu protiv stručnog radnika ili stručnog suradnika, kao i da moraju poznavati sve druge propise, analizirati ih, pa tek ako zakonitost ili stručnu primjerenost ne utvrđuju nadzorna ili inspekcijska tijela određena drugim propisima, onda se oni mogu obratiti inspekciji. Ovo je nesporno otežavanje korisnicima podnošenja zahtjeva ili prigovora.

Dopis je proslijeđen:

Predsjednici Vlade RH, Jadranki Kosor

Predsjedniku RH, Prof. dr sc. Ivi Josipoviću

Potpredsjedniku Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, Prof. dr sc. Slobodanu Uzelcu

Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi

Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Ministarstvu pravosuđa

Odboru za obitelj, mladež i šport Hrvatskog Sabora

Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog Sabora

Odboru za zakonodavstvo Hrvatskog Sabora

Pravobraniteljici za djecu

Klubovima zastupnika i glasnogovornika Vlade

Nezavisnom zastupniku g. Dragutinu Lesaru

Koordinaciji udruga za djecu

Amnesty International

HHO

Medijima

Anketa

  • Jesu li se djelatnici Czss prema vama ponašali nepristrano i uljudno?

    Loading ... Učitavanje ...

Arhiva anketa

Otrov razvoda

Zaštita veze između roditelja i djeteta od osvetoljubivog bivšeg partnera

dr. Richard A. Warshak

 

Knjiga otrov razvodaKnjiga se može nabaviti u izdanju Algoritmove biblioteke Facta

Knjiga Divorce PoisonDetalje o izvorniku knjige na engleskom jeziku potražite na:
www.warshack.com

Preporučamo svim roditeljima koji traže praktične savjete da pročitaju knjigu Otrov razvoda, dr. Richard A. Warshak-a.